 |
 |
Biografija JOŽEF HAYDN
(1732-1809)
život velikoga umjetnika
Haydnov život podiljujemo
u četire dijele: ditinstvo i mladost, djelovanje kao kapelnik na dvoru
Esterházyja, putovanja u London, zadnja ljeta. |
 |
1.
Ditinstvo i mladost
Franjo
Jožef Haydn je rodjen 31. marca 1732. ljeta u Roravi na Lajti u Dolnjoj
Austriji. Njegovi roditelji Matijaš i
Ana Haydn su imali 12 dice. Jožef je bio njevo drugo dite.
Obitelj je živila jako skromno. Otac Haydn se nikada nije učio nešto
o muziki, ali ipak je igrao harfu, a Jožef je od ditinstva uzato jačio.
Već u mladi ljeti je Haydn upoznao muzikalne elemente muzike drugih
nacionalitetov. |
 |
 |
U 1738. ljetu
je Haydn počeo pohadjati školu u Hainburgu, a 1740. ljeta je počeo
jačiti u zboru crikve Sv. Štefana u Beču. Ovde je svojim lipim
sopranom postao i solopjevač. Kad su ga zbog disciplinarnih razlogov
otpustili iz zbora je za njega počelo vrime siromaškoga života.
|
 |
 |
Živio je u
“Michaelerhaus”-u. Ovde je upoznao druge umjetnike pomoću kih je
dostao veze s kotrigi plemstva. Mnoge plemiće je sprohadjao na
putovanji i je zabavljao igranjem na klaviru. Prve gudačke kvartete
je pisao za grofa Fürnberga, a zatim je dostao djelatno mjesto kot
kapelnik kod grofa Morzina. Ovim zaposlenjem je dostajao redoviti dohodak,
a to je zlamenovalo i društveno priznanje. |
|
 |
Haydnova žena Ana Marija Keller nije imala razumivanje za
muziku, tako i hištvo nije bilo jako srićno. |
 |
|
|
|
|
 |
2.
Haydn kot kapelnik obitelji Esterházy
Djelovanjem
kot grofa Morzina je Haydn dostignuo visoko priznanje. U ovo vrime je
napisao prve sinfonije i daljnje kvartete. 1761. ljeta pozove knez Pavao
Anton Esterházy Haydna iz Željeznoga na svoj dvor.
Haydn je vršio službu kot kapelnik i kod nasljednika Nikole Esterházyja.
Knez sam je igrao bariton, tako je Haydn komponirao mnoge kusiće za
svojega gospodara. Napisao je već od 150 djel za bariton, sinfonije,
opere, maše, gudačke kvartete, sonate i kusiće za komornu
glazbu. |
 |
 |
1766/67. odluči
knez Nikola da dvorac Esterháza u današnjem ugarskom Fertöd južno
od Niuzaljskoga jezera postane sjedišćem familije kroz ljeto i
metropolom “ljetne opere”. |
 |
 |
Do 1775.
ljeta je Haydn u prvom redu komponirao instrumentalne kusiće i
crikvenu muziku. Od 1776. lj. se je ali sve već bavio operom. Po
smrti Nikole Esterházyja njegov nasljednik Anton Esterházy nije
imao razumivanja za muzikalne posle, zato je otpustio orkestar, a tim i
Haydna. Na dvoru je ostala samo limena glazba.
Zanimanje za Haydnova djela je postalo sve veće. Tako je po želji
napisao “Sedmere riči otkupitelja na križu” i šest sinfonijov
kimi je dostignuo velik uspjeh. |
|
 |
3.
Haydn u Londonu
1791.
ljeta se je Haydn odlučio da ide u London. Ovde je u toku kratkog
vrimena postao središćem muzikalnoga života. Komponirao je 12
Londonskih sinfonijov ke su od publike u Engleskoj bile dobro primljene. |
 |
 |
Njegovo
drugo putovanje u London 1794. ljeta je doneslo vrhunac njegovoga
muzikalnoga djelovanja. 1791. ljeta mu je od sveučilišća u
Oxfordu poklonjena titula časnoga doktora.
U ovo vrime je Haydn živio jako slobodno, imao je čuda prijateljev,
i veze s mnogimi ženami u Londonu, ali ipak je postao melanholičan i
je sve već ćutio želju za domovinom. Ravno onda ga je zvao knez
Nikola Esterházy u Beč. |
|
 |
4.
Zadnja ljeta
Haydn
je slijedio ovomu pozivu i se vrnuo u Esterházyjevu službu. Kad se je
1796. ljeta po prvi put predstavila prva od njegovih četirih mašov
je Haydn počeo komponirati prvi oratorij “Stvaranje”. Praizvedba
je bila velik uspjeh. Kad je publika začula “Nastalo je
svitlo” je buknuo aplauz, a Haydn je rekao: “Ne od mene, nego od
odzgor dojde sve.”
Slijedio je drugi oratorij “Ljetne dobe”. |
|
 |
U zadnji
ljeti svojega života je Haydn doživio mnoga čašćenja iz svih
krajev svita. Od 1802. ljeta ni Haydn imao već nikakove obaveze.
Različni nakladniki su se trudili izdati sva Haydnova djela. |
|
 |
Haydn je umro 31. maja 1809. lj. i je danas pokopan u
crikvi na brigu u Željeznom. |
 |
| |
5.
Umjetničko djelovanje Haydna
Ukupno
je Haydn stvorio oko 1000 kompozicijov vokalne i instrumentalne muzike.
•
“Salve Regina” - većglasno, već ni održano
•
14 mašov -”Missa Brevis”, “Nelsonova maša ”
•
opere - “Grbavi vrag”, “Apotekar”, “Svit na misecu”
•
108 sinfonijov -”Sinfonija rastanka” br. 45, “Timpani sinfonija”br.
94, “Lamentatione” br. 26,
•
12 Londonskih sinfonijov
•
tance i marše za orkestar, solokoncerte,
•
68 gudačkih kvartetov - “Cesarski kvartet”
•
21 gudački trio, 47 sonatov za klavir
•
oratorije - “Stabat Mater”, “Sedmere riči otkupitelja na križu”,
“Stvaranje”, “Ljetne dobe”
www.kids.haydnfestspiele.at |
|